Da li poznajete nekog ko ima problem sa spavanjem, anksioznost ili depresiju?
Ovi problemi su toliko učestali u današnjem svetu, da je svako od nas bar u jednom periodu života iskusio neki od ovih poremećaja. Hroničan stres, dovodi do toga da sve veći broj ljudi ima poteškoća da mirno utone u san. Mnogi se bude se tokom noći, teško se vraćaju u san, a kada osvane jutro dan započinju iscrpljeni i bez energije.
Iako niko sa sigurnošću ne može reći šta je pravi uzrok ovih poremećaja spavanja, mnogi uzimaju tablete za spavanje koje imaju obilje neželjenih efekata. Negativni efekti ovih lekova su pre svega: zavisnost, umor, poremećaj moždanih talasa itd. Zato se istraživači svakodnevno trude da pronađu alternativna i prirodnija rešenja.
Poslednjih dvadesetak godina, velika pažnja se posvećuje novoj vrsti probotika – psihobioticima. Ova specifična vrsta dobrih crevnih bakterija, može pozitivno uticati ne samo na san, već i na poboljšanje raspoloženja, imuniteta, kognitivnih funkcija (pamćenja, učenja), smanjenje stresa, depresije i anksioznosti itd.
Poseban soj ovih bakterija Lactobacillus plantarum PS128, pokazao je izuzetne osobine kada je u pitanju poboljšanje kvaliteta snaNaučnici iz Centra za istraživanje mikrobioma na Tajvanu su izveli dvostruko slepu studiju na 40 dobrovoljaca, koji su imali problem sa nesanicom. Trideset dana, dobrovoljci su uzimali pred spavanje po dve kapsule psihobiotika, koje su imale po 30 milijardi dobrih bakterija Lactobacillus plantaruma PS128.
Kod osoba koje su uzimale psihobotik, došlo je do poboljšanja kvaliteta sna, ređe su se budili tokom noći, imali su više energije tokom dana, smanjio se i osećaj anksioznosti (uznemirenosti) i znaci depresije, poboljšala se aktivnost moždanih talasa.
Ovakva istraživanja samo potvrđuju da je veza između creva i mozga značajna i da moramo više posvetiti pažnju proučavanju osovine mozak-creva. Ono što za sada znamo je da ova dva sistema međusobno komuniciraju preko neurotransmitera (serotonina i dopamina) kao i preko masnih kiselina kratkog lanca.
Pored blagotvornog efekta na spavanje, ova vrsta bakterija pokazala je i izuzetan efekat kod depresije, anksioznosti, Parkinsonove bolesti, autizma, poremećaja pažnje kod dece itd. Ono što je zajedničko svim ovim zdravstvenim problemima je smanjena raznolikost crevne flore. Uvođenjem probiotika i psihobiotika ne samo da utičemo da povećanje raznolikosti mikrobioma u crevima, već specifičan soj Lactobacillus plantarum PS128, direktno deluje na povećanje hormona sreće kao što je serotonin i dopamin.
Sve boljim razumevanjem crevne flore, uviđamo koliko je raznolikost mikrobioma u crevima neraskidivo vezana za naš imunitet, nivo energije, dobar san, dobro raspoloženje i još mnogo toga. U našim crevima ima više bakterija nego što ima ljudskih ćelija, pa se može reći da smo više bakterija nego čovek. Možda će se u budućnosti ispostaviti, da smo godinama lečili pogrešne organe, a da se sve to vreme odgovor krio u dubinama naših creva. Psihobiotici ulivaju nadu da vraćanjem prirodne ravnoteže naših creva, možemo povratiti i svoje dobro zdravlje.
Dr med. Bojana Mandić